Giardioza u kućnih ljubimaca

Giardioza je bolest koja se javlja kod skoro svih kralježnjaka uključujući i čovjeka, očituje se proljevom a uzrokuje ju praživotinja Giardia duodenalis, koja parazitira u tankom crijevu. U praksi su najčešće invazije kod pasa, nešto rjeđe kod mačaka, a imali smo slučajeve giardioze kod činčila i kunića.

Ciklus giardie ima nekoliko stadija. Vegetativni koji je aktivni stadij parazita, zvani trofozoit parazitira u tankom crijevu psa. Kruškastog je oblika sa osam bičeva, pomoću prisisne udubine prilijepi se za epitel tankog crijeva, brzo se dijeli i stvara nove trofozoite. Trofozoiti su neotporni na vanjske utjecaje i ne mogu opstati izvan psa te s vremenom u debelom crijevu prelaze u drugi inaktivni stadij parazita – ciste, koje nalazimo u fecesu invadiranih pasa i koje su zaslužne za širenje invazije na nove životinje. Za razliku od drugih parazita, ciste Giardie su odmah invazivne po izbacivanju izmetom. Cista dospije u probavni sustav psa, pod utjecajem želučane kiseline, oslobađa se aktivni stadij – trofozoit koji je odgovoran za simptome bolesti koji se mogu ali i ne moraju javiti kod životinje. Giardia je oportunistički parazit kojem za razvoj pogoduju stres i pad imuniteta, tako da neke životinje ne moraju pokazivati simptome.

Životinje se zaraze preko hrane i vode zagađene cistama ili lizanjem okoliša i krzna bolesne životinje.

Simptomi

Kod zdravih životinja paraziti mogu živjeti bez ikakvog pokazivanja simptoma, međutim kod mladih životinja i kod životinja kojima je narušen imunitet bilo zbog druge bolesti ili primjene kortikosteroidnih lijekova, dolazi po pojave znakova bolesti. Povraćanje, gubitak apetita, proljev sa primjesama krvi i sluzi, neki su od simptoma. Često dolazi do izmjene normalne stolice sa proljevom ili samo mekše konzistencije, krvna slika često ne pokazuje odstupanja, osim moguće anemije i povišenih eozinofila.

Dijagnoza i liječenje

Za dijagnozu potrebno je skupiti uzorak stolice, broj cisti u izmetu varira po danima pa vlasnici dobivaju upute za uzimanje uzorka za pretragu u tijeku tri uzastopna dana. Postoje razni brzi testovi za dijagnostiku kojima je pouzdanost oko 90%, a uzorak se može poslati i na koprološku pretragu na Veterinarski institut na opsežniju pretragu koja je pouzdanija i uz pomoć koje se mogu pronaći i ostali paraziti koje domaćin nosi u probavnom sustavu.

Nakon potvrde dijagnoze pristupamo liječenju antiparaziticima, liječenje traje 3-5 uzastopnih dana, a vlasnik dobiva pismene upute za čišćenje i dezinkefciju prostora u kojem životinja boravi, budući da su ciste otporne, želimo spriječiti reinvazije. Nakon provedene terapije preporučamo napraviti kontrolnu koprološku kako bi bili sigurni da je antiparazitik djelovao, a u slučaju da je parazit ostao prisutan nakon prve kure, može se uključiti u terapiju i antibiotik.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.