Toplotni udar je stanje opasno za život kada se životinja pregrije i ne može se riješiti viška topline. Višak topline životinja može proizvesti sama (trčanjem ili intenzivnim vježbanjem za vrijeme toplog vremena) ili znatno češće dolazi iz okoline (mali nedovoljno ventilirani prostori, najčešće automobil).
Za razliku od ljudi, koji se hlade znojenjem i imaju znojne žlijezde po cijelom tijelu, psi imaju znojne žlijezde samo na jastučićima šapa pa se većim dijelom hlade dahtanjem.
Na toplotni udar su posebno osjetljive brahiocefalične pasmine tj. pasmine sa spljoštenom njuškom (francuski buldog, engleski buldog, bokser, mops, pekinezer itd.), pretile životinje i životinje koje pate od kardiovaskularnih bolesti.
Pri temperaturi od 42°C dolazi do oštećenja i odumiranja stanica te denaturacije proteina koji dovode do zatajenja vitalnih organa i oštećenja mozga. Ako organizam dosegne tu temperaturu, vrlo je bitno sniziti ju u što kraćem roku kako bi se izbjegla smrt.
Kako sanirati ljubimca koji je doživio toplotni udar?
Životinje koje su doživjele toplotni udar su slabe i onemoćale, mogu se javiti napadaji slični epileptičnim, grčenja i nesvjestica. Ubrzano i plitko dišu, odnosno dahću, temperatura je povišena, ponekad viša i od 41°C, uške zacrvenjene s unutarnje strane, a sluznica usne šupljine crvena poput cigle ili blijeda, ovisno o trajanju ovoga stanja. Na sluznicama je moguće primijetiti točkasta krvarenja, životinja može povraćati krv i imati krvavi proljev. Prilikom pojave ovih znakova nužno je životinju HITNO ohladiti, najbolje prohladnom vodom (nikako hladnom zato što se stanje može pogoršati). U slučaju poremećaja svijesti treba staviti na glavu kockice leda umotane u tkaninu. Važno je kontrolirati tjelesnu temperaturu, kada padne ispod 39,5°C prestati s rashlađivanjem.
Životinju treba hitno odvesti veterinaru tek nakon što se pokušali s rashlađivanjem kako bi se primijenila terapija hladnom infuzijom, diureticima, po potrebi klizmama i kisikom, u nekim slučajevima antibioticima i antiaritmicima. Terapija je agresivna i često životinja mora po nekoliko dana ostati na promatranju. Dođe li do poremećaja u zgrušavanju krvi, bit će potrebna transfuzija krvi ili plazme. U nekim slučajevima, kada pregrijavanje predugo traje, i uz najveći trud vlasnika i veterinara životinje ugibaju zbog zatajenja bubrega i vitalnih organa.
Životinje se NIKADA ne smije ostaviti zatvorene u autu u toplim danima, niti ih se ostavljati na žarkom suncu jer u tom slučaju mogu dobiti sunčanicu. Bitno im je uvijek osigurati dovoljnu količinu vode i izbjegavati šetnje i aktivnosti u vrijeme najveće vrućine (od 10 do 19 sati).
