Tumori mliječne žlijezde u pasa

Tumori mliječne žlijezde predstavljaju najčešći tip (70%) tumora u nesteriliziranih ženskih jedinki. Najčešće se javljaju u dobi od 7 do 11 godina. Nažalost većina ovih tumora (35-50%) maligna je i lako metastazira. Što je životinja starija, to je veća šansa da je tumor maligne prirode. Pasminski su ovim tumorima skloni toy i minijaturne pudle, maltezeri, engleski seteri, pointeri, koker španijeli, jorkširski terijeri, dobermani, njemački ovčari, jazavčari, chihuahuae, boston terijeri, bokseri i fox terijeri. Hormoni imaju veliku ulogu u nastajanju ovih tumora.  Receptori za estrogen i progesteron nađeni su u 50% malignih i 70% benignih tumora mliječne žlijezde u pasa. Životinje koje se steriliziraju PRIJE prvog tjeranja imaju znatno manji rizik od nastanka ovog tumora (0,05%). Rizik se povećava na 8% nakon prvog tjeranja te na 26% nakon drugog tjeranja.

Klasifikacija tumora mliječne žlijezde u pasa

Većina tumora mliječne žlijezde je primarna i nastaje iz žljezdanog i okolnog tkiva. Klasifikacija je složena i temelji se na patohistološkom nalazu. Općenito gledajući, tumori mliječne žlijezde dijele se na benigne i maligne.

  • Maligni tumori uključuju neinfiltrativne (in situ) karcinome, jednostavne karcinome, kompleksne karcinome, sarkome te karcinosarkome.
  • Benigni tumori najčešće obuhvaćaju adenome, fibroadenome te benigne miješane tumore.
  • Inflamatorni (upalni) karcinomi – predstavljaju posebnu vrstu tumora mliječne žlijezde. Kliničkim pregledom i citološki teško ih je razlikovati od mastitisa (upale mliječne žlijezde).

Problem predstavlja to što životinja ne mora imati samo jednu vrstu tumora, već na svakoj mliječnoj žlijezdi može biti druga vrsta tumora. Zato je iznimno bitno tkivo tumora poslati na patohistološku pretragu. Kako bi se vidjelo u kojoj je fazi razvoja tumor preporuka je punktirati i regionalne limfne čvorove.

Liječenje

Liječenje izbora je kirurško uklanjanje tumora (mastektomija). Ukoliko životinja u trenutku postavljanja dijagnoze nije sterilizirana, potrebno je učiniti ovariohisterektomiju. Pritom se prvo izvodi sterilizacija, kako se tumorske stanice ne bi rasijale po trbušnoj šupljini. Tumori mliječne žlijezde uklanjanju se nakon zatvaranja trbušne šupljine. Ovisno o tome koja mliječna žlijezda (ili više njih) je zahvaćena ona se uklanja pojedinačno ili u blokovima. Uvijek kad je to moguće, uklanja se i regionalni limfni čvor. Vrlo često potrebno je napraviti unilateralnu mastektomiju, odnosno ukloniti sve mliječne žlijezde s jedne strane. Ponekad su tumori toliko rasprostranjeni da je potrebno ukloniti sve mliječne komplekse (bilateralna mastektomija) što nerijetko zahtjeva dva operativna zahvata.

Iznimku predstavljaju upalni karcinomi mliječne žlijezde kod kojih je kirurško liječenje kontraindicirano i ne daje uspjeh. Upalni karcinomi često su povezani s lokalnim edemima, ulceracijama i bolovima. Izbor lijekova su nesteroidni protuupalni lijekovi koji uklanjaju bol, smanjuju upalu, a imaju i antitumorsko djelovanje. Dodatni lijekovi protiv bolova uvode se u težim slučajevima te onda kad tumor metastazira na kosti. Kako bi se riješavala sekundarna bakterijska infekcija u liječenje se mogu uvesti i antibiotici.

Zračenje nije pokazalo značaj u liječenju ovih tumora. Po jednom istraživanju, kemoterapija može uz kirurško uklanjanje tumora produžiti vrijeme preživljavanja i do 24 mjeseci (samo kirurško do 6 mjeseci).

Prognoza

Na prognozu utječe veličina tumora, zahvaćenost limfnih čvorova te unutarnjih organa (pluća, jetra, bubrezi primarno). Psi čiji su tumori manji od 3 cm u promjeru imaju duže preživljavanje od onih kod kojih su tumori većeg promjera. Dobro ograničeni tumori imaju bolju prognozu od onih loše ograničenih. Na prognozu uvelike utječe i vrsta tumora. Psi sa sarkomima i karcinosarkomima imaju vrijeme preživljavanja od 9 do 12 mjeseci. Psi s karcinomom imaju bolju prognozu od onih sa sarkomom ili upalnim karcinomom mliječne žlijezde. Upalni karcinomi imaju vrlo lošu prognozu budući da najčešće već u vrijeme otkrivanja imaju metastaze. Vrijeme preživljavanja životinja s upalnim karcinomom po literaturi je 25 do 30 dana. Oni koji su tretirani piroxicamom imaju duže vrijeme preživljavanja (do 185 dana).

Metastaze ovih tumora obično su lokalizirane u plućima i regionalnim limfnim čvorovima. Tumori mliječne žlijezde šire se (metastaziraju) u ostatak tijela otpuštanjem tumoroznih stanica u limfni sustav koji uključuje limfne žile i limfne čvorove. Regionalni limfni čvorovi postoje na obje strane tijela ispod prednjih (aksilarni limfni čvorovi) i stražnjih nogu (ingvinalni limfni čvorovi). Tumori prve, druge i treće mliječne žlijezde (ili njihovi parovi) šire tumorozne stanice u aksilarni limfni čvor, dok ostale šire tumorozne stanice u ingvinalniimfni čvor. Na tim mjestima formiraju se novi tumori koji onda otpuštaju još više tumoroznih stanica koje odlaze cirkulacijom u druge organe kao što su pluća, jetra ili bubrezi.

Nakon kirurškog uklanjanja preporuča se svaka 3 mjeseca unutar prvih godinu dana raditi rendgen grudnog koša i ultrazvuk trbušne šupljine kako bi se moglo dobiti uvid u postojanje metastaza.

Naša preporuka

Ukoliko nemate namjeru koristiti ljubimce za rasplod preporuka ih je sterilizirati prije prvog tjeranja kako bi se smanjila mogućnost pojave ovog tumora u kasnijoj životnoj dobi. Kontrolirajte trbuh i mliječne žlijezde vaših ljubimaca.Ukoliko primjetite crvenilo, otečenje, kvržice ili veće tvorbe posjetite svog veterinara.